Istočna Hrvatska: Osječko- baranjska i Vukovarsko -srijemska županija
Identificirani potencijal za proizvodnju KKO u Hrvatskoj ostaje neiskorišten, a razvoj KKO ograničen je na eksperimentalne i istraživačke aktivnosti, poput istraživanja produktivnosti i agrotehničkih metoda uzgoja. Trenutno nema mnogo interesa za opskrbom lokalnih tržišta drvnom sječkom iz KKO. Glavni problemi proizvodnje KKO u Hrvatskoj su nedostatak podataka o pogodnosti i dostupnosti tla za proizvodnju, nedovoljna suradnja među dionicima, nepostojanje prijenosa znanja između poljoprivrednika i istraživačkih institucija, nedostatak reprodukcijskog materijala i tehnologija proizvodnje, nedostatak programa za informiranje javnosti te nedovoljno planiranje korištenja zemljišta i nedostatna predanost obradi zemljišta (BEE project, 2010).
U okviru projekta SRCplus, ciljanu regiju istočne Hrvatske čine dvije županije: Osječko- baranjska i Vukovarsko- srijemska. Regiju karakteriziraju izuzetno plodne naplavne ravnice koje su oblikovale tri velike rijeke (Sava, Drava, Dunav) i nekoliko njihovih manjih pritoka. Većina regije je nizinska s tek nekoliko manjih brežuljaka koje nalazimo na istoku i zapadu regije. Najveći grad i ekonomski centar regije je Osijek, s populacijom od 108 048 stanovnika. Struktura tla i klima povoljne za poljoprivrednu proizvodnju, odredile su razvoj ove regije u jednu od najvažnijih poljoprivrednih regija u Hrvatskoj.
U regiji je u funkciji jedna kogeneracija na ostatke iz drvno prerađivačke industrije i drvnu sječku koju osiguravaju Hrvatske šume d.o.o. Međutim, zbog državne potpore električnoj energiju iz OIE u obliku poticajnih cijena, interes za proizvodnju el. energije iz drvne biomase raste. Zaključno s travnjem 2014, u ciljanoj regiji planirano je dodatnih 14 CHP na drvnu biomasu (Registar OIEKPP, Ministarstvo gospodarstva) instalirane ukupne snage 40,86 MWel. U to vrijeme samo su tri investitora potpisala ugovor s Hrvatskim šumama o otkupu drvne sječke. Ukoliko dođe do realizacije svih projekata, drvna sječka za navedene kogeneracije moći će se djelomično osigurati iz KKO. Međutim, potencijal korištenja KKO kod manjih korisnika za grijanje ne treba zanemariti već ga treba podrobnije istražiti.
